• Tretmani
  • by Goran Gluhak
  • 20. travnja 2020.

    Kamen bubrega (kalkuloza) predstavlja biomineral koji nastaje kao posljedica poremećaja u sastavu i/ ili protoku urina.
    Najznačajniji uzroci kalkuloze su svi poremećaji koji za posljedicu imaju povećan stupanj izlučivanja urinarnih konstituenta od kojih kamen nastaje: hiperkalciurija (povećana mobilizacija kalcija iz koštanog tkiva kod hiperparatireoidizma, povećana apsorpcija iz probavnog trakta), hiperoksalurija (nasljedni enzimski deficit, nedostatak vitamina B6), hiperurikozurija (giht).
    Na stvaranje kamena također utječe i pH vrijednost urina.
    U kiseloj sredini ( 5.5-6) stvara se kamen mokraćne kiseline, kalcij oksalatni i cistinski, dok se u alkalnom urinu talože soli kalcij fosfata i magnezij-amonij- fosfata.
    Kronične urinarne infekcije povećavaju alkalnost urina i količinu amonijskih iona dovodeći tako do kalkuloze izazvane infekcijom. Smanjena diureza, morfološke promjene urotrakta i poremećaj u protoku urina također su faktori koji dovode do pojave kamena i neophodnosti da se izvede litotripsija.

    Kliničke manifestacije (simptomi) ovise o veličini i lokalizaciji kamena.
    Najčešće se nalazi u ureteru ili pijelonu, rjeđe u parenhimu, mokraćnom mjehuru ili uretri. Kamen može biti solitaran ili multipli, jednostran ili obostran.
    Samo pokretanje kamena dovodi do jakih iznenadnih bolova (colica renalis) poradi rastezanja receptora za bol i hiperperistaltike glatke muskulature urinarnih puteva.

    Bol započinje u slabinama i širi se naprijed i nadolje ka genitalnim organima i unutrašnjoj strani butine. Praćen je mučninom i povraćanjem, a ponekad i simptomima pareze crijeva (zastoj plinova i stolice) i simptomima poremećaja mokrenja (polakisurija i oligurija).
    Također, osoba se može osjećati uznemireno, biti blijeda te biti napetog trbuha.
    U nekim slučajevima se može javiti hematurija (krv u urinu) kao posljedica pokretanja kamena.

    Dijagnoza se u 90% slučajeva može postaviti nativnim snimkama urotrakta ( kameni koji sadrže kalcij), dok se ultrazvučno uspostavlja dijagnoza kamena neovisno od njegova sastava.
    CT kao vid dijagnostike daje najpouzdanije informacije za dijagnozu i pripremu da se izvede litotripsija.
    Od laboratorijskih metoda obavezan je pregled uzorka urina i određivanje broja leukocita u perifernoj krvnoj slici (razlikovanje od upalnih oboljenja).
    Kod težih pacijenta, te kod onih s ponavljajućim kalkulozama obavezno je određivanje kemijskog sastava kamena te urinokultura.

    Liječenje u prvom redu ima svrhu odagnati bol, stazu urina i kamena.
    U prošlosti se koristila operacija otvorenog tipa, koja je danas rezervirana samo za npr. cistinske kamence.
    Razvojem tehnologije, počela se provoditi već spomenuta litotripsija.
    Ekstrakorporalna litotripsija udarnim valovima ( ESWL) predstavlja neinvazivnu metodu liječenja. Danas se litotripsija koristi u 95 % slučajeva.
    Udarni valovi visoke energije se pod kontrolom rendgena usmjeravaju na kamen, te oslobađaju veliku količinu energije koji kamen razbijaju na sitne dijelove koji se u narednom periodu spontano izluče tijekom mokrenja.

    Litotripsija se provodi ambulantno uz primjenu analgetika i traje 30-60 minuta.
    Brz oporavak i nekorištenje kirurškog noža litotripsiju stavljaju u metodu izbora rješavanja kalkuloze.